Islam & Covid 19 Falatia | Firus Korona Wake Up World

Islam & Covid 19 Falatia Language (Firus Korona) Wake Up World

Seikh

Abdur Razzaq ibn Abdul Muhsin al-Badr

Islam and Covid 19 Falatia Language Firus Korona Wake Up World

Islam and Covid 19 Falatia Language (Firus Korona) Wake Up World


“In The Name Of Allah The Beneficent The Merciful”

“The More You Know About Allah Mohammed Islam, The More You Love Them”


En fuɗɗorii Innde Alla, Huuɓuɗo yurmeende, Heerorɗo yurmeende ka laakara.

Yettoore woodanii Alla, yo julde e kisiyee wonu e Nulaaɗo Alla on, e wondiibe e ɓeynguure makko nden, e sahaabaaɓe makko ɓen e kala jokkuɗo mo.

Si ɗum feƴƴii:

Hino wowleede sanne fewndo ɗoo hakkunde yimɓe ɓen, fii nawnaare nde ɓe huli saakitagol mayre maa yanugol e mayre: ɗum ko hakkunde yewtiroowo soobee e samakala maa ko wonaa ɗum e noone e jeewte yiilotoonde e ndee nawnaare.

Julɗo on non, ko waɗɗii mo tuma kala, kala alhaali e kala waqtu e kala ko jippoto e musiiba, ko nde o nantato e Alla, o yewtira fii ɗum e yeewtere nde e nawnaare nde ma safrude-nde tawa tippii ko e doose sari'a e hoore kulol Alla e ndeenko Makko .

E hino ɗoo darɗe jeegoo yowitiiɗe e ndee tiitoonde nde yerinatnde e kimmugol sanne e nguurndam yimɓe ɓen fewndo hannde:

Darnde aranere nden:

Hino waɗɗii e kala juulɗo nde owonata e kala fiyakuuji makko ɗin fow moolaraade Joomi makko, o fawoo e Makko o tuugno e makko kanko teddudo o mbo ngannduda fof mum ko makko woni:

(Musiiba memirta (goɗɗo) si wanaa e duŋyee(yamiroore) Alla. Kala gomɗinɗo Alla, O fewnay ɓernde makko nden).

At Taghabun: 11

Fiyakuuji ɗin fow ko juuɗe Alla e toppitannde Makko e eltannde Makko woni. Ko ko Alla muuyi woo waɗata, ko O muuyaali kon waɗatah, alah daɗndoowo si wanaa Alla.

(Maaku: ko hommbo woni on daɗndoowo on e Alla, si O faandanike on bone maa O faandanike on yurmeende?)

Al Ahzab: 17

Si Alla faandanike lam lorra, hara ɗi huncanay lam lorra Makko kan? Maa si O faandanike lam yurmeende, hara ɗi jogitoto yurmeende Makko nden?)

Az zumr: 38

Si wonu ko Alla udditani yimɓe ɓen e yurmeende, alah jogitotooɗo nde; si wonu ko O jogitii, alah accitoowo ɗum ɓaawo ko O jogitii kon.

Faatir: 2

Jolii e Hadiise: "Anndu si mofte ɗen mooɓondiriino fii no ɓe nafire huunde, ɓe nafirtaa-ma si wanaa nden huunde nde Allaahu On Winndan-maa. Si ɓe mooɓondirii kadi fi noɓe lorrire huunde, ɓe lorrirtaa-ma si wanah nden huunde nde Allaahu On Winndi e dow maaɗa. karambi ɗin bamtaama ɗeri ɗin kadi yoorii".

Jolii e Hadiise goo: "Alla winndii koddoruyee taguuli ɗin ado O tagirde kammuuli ɗin e leydi ndin duuɓi ujune cappanɗe jowi".

Hadiise goo wi'i: "Ko Alla adii tagude kon ko karambol, O daalani ngol: Winndu, ngol lannditii: Joomi am, ko mi winndata? O daali: Winndu koddoruyee kala huunde haa darngal ngal daroo".

Hino waɗɗi e kala juulɗo fawugol fiyaaku makko on e Alla, O jortora Mo, O tuuginora Mo o hoolora. Hara o jortoraali aafiya makko e cellal makko e kisal makko si wanah e Joomi makko. Peƴƴi ɗin ɓeydataa mo, meminaaɗo musaaba ɓeydataa mo si wanaa yiltagol e Alla daɗndinora Mo:

(Kala on daɗndinorɗo Alla, gomɗii o feewniraama laawol focciingol).

Aal 'Imraan: 101

Darnde ɗiɗaɓere nden:

Ko waɗɗii kon e kala juulɗo, ko reenirgol Alla ɗoftagol Mo, ñemtina yamirooje Makko ɗen, woɗɗitoo e haɗaaɗi Makko ɗin.

Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun on maaki e ko ɓe wasiyinii ibn 'Abbaas (yo Alla wele mo):

"Reen Alla [e diina maa kan] tawaa-Mo e baŋŋe maa".

Jokkugol yamirooje Alla ɗen, ɗoftoo Mo, tertoo haɗaaɗi ɗin hino wona sabu reenugol jeyaaɗo on, e kisal makko, e ndenka Alla ka aduna makko e ka laakara makko. Si musiiba memii mo maa lorra yanii e makko, ɗum wonantaa mo si wanaa ɓamtal ka Alla

Annabiijo men on (yo jam e kisal won e mum ) hino maaki ɗum:

"Kaawee e fiuaaku gomɗinɗo on! Fiyaaku makko on fow ko moƴƴere; ɗum alanah gooto si wanaa gomɗinɗo: Si welo-welo heɓii mo o yetta (Alla) ɗum wonana mo moƴƴere, si lorra kadi heɓii mo o muññoo ɗum wonana mo moƴƴere".

Gomɗinɗo on ka welo-welo makko e ka saɗteende makko, ko moƴƴere naɓi e moƴƴere. Ko ɗum Annabiijo men on (yo o his) maakani en:

"Ɗum alanaa gooto si wanaa gomɗinɗo".

Darnde tataɓere nden:

Sari'a Lislaamu on ardirii funsugol sabuuji ɗin, nodda e ñawndagol, fellintina wonnde ñawndagol ngol, lunndondirah e fawagol e Alla ngol.

Ñawndagol ngol sari'a Lislaamu on addi ngol, hino mofti noone ɗiɗi: ko ñawndorgolren reentaade ko nde nawnaare nden yanata, e ñawndorgol lekki kin ɓaawo nde arude. Ko ɗin nooneeji sari'a on ardi en mu'un, o waɗtidi e tugaale ñawndorɗe ɗen, immorde e kon ko newinanta juulɗo on kisal e aafiya, aduna e laakara.

Mo janngii defere "At-Tib an-Nabawi" nde ibn Al-Qayyim (yo Alla hinno mo) winndi nden, o taway ton kaawis e ko sari'a on addi kon e kon ko selli e Nulaaɗo on (yo o his).

Ka baŋgal ñawndiigu reenagol, Annabiijo men on (yo o his) hino maaki:

"Kala ittirɗo kooƴe tamarooje jeeɗiɗi "al ‘Ajwa"aje, huunde mematah mo nden ñalnde, wanaa tooke wanah mbilewu".

Eggaama e maɓɓe kadi (yo ɓe his), wano ardi e Hadiise 'Othman ibn Affan ( yo Alla wele mo), wonnde Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun maaki:

"Alaa e jeyaaɗo wi’oowo kala bimmbi e kiikiiɗe kala: بِسْمِ اللَّهِ الذي لاَ يَضُرُّ مَعَ اسْمِهِ شيء في الأَرْضِ وَلاَ في السَّمَاءِ وَهُوَ السَّمِيعُ الْعَلِيمُ laaɓi tati, goɗɗum lorra mo".

Ɓe maaki kadi ( yo ɓe his):

"Kala jannguɗo Aayeeje ɗen ɗiɗi ka timmoode cortewol Baqarah jemma kala, ɗe yonay mo".

E maanaa: ɗe yonay mo e kala ñawu maa bone.

Jolii kadi e Hadiise 'Abdullah ibn Khubayb (yo Alla wele mo), o wi'i:

Men yaltuno e jemmaare goo, toɓunoonde niɓɓiti ko tiiɗi, meɗen ɗaɓɓita Nulaaɗo Alla on (yo o his)no ɓe juulnira men, mi hewtitiiɓe ɓe, ɓe maaki: "Janngu", mi wowlaali hay e huunde. Refti ɓe maaki: "Janngu", mi wowlaali hay e huunde. Ɓe maaki: "Janngu", wi'u mi: Ko mi janngata? Ɓe maaki: "]قُلْ هُوَ اللَّهُ أَحَدٌ[, e moolorɗe ɗen ɗiɗi (naasi e falaqi), bimmbi kala e kiikiiɗe laaɓi tati, yonii ma e kala huunde".

Jolii kadi e maɓɓe (yo ɓe his), wano ardiri e Hadiise 'Abdullah ibn 'Amr, wonnde ɓe seertataano e ɗii du'aaji bimmbi kala e kiikiiɗe:

اللَّهُمَّ إِنِّي أَسْأَلُكَ الْعَافِيَةَ فِي الدُّنْيَا وَالآخِرَةِ، اللَّهُمَّ إِنِّي أَسْأَلُكَ الْعَفْوَ وَالْعَافِيَةَ فِي دِينِي وَدُنْيَايَ وَأَهْلِي وَمَالِي، اللَّهُمَّ استُرْ عَوْرَاتي، وآمِنْ رَوْعَاتي، اللَّهمَّ احْفَظْنِي مِنْ بَينِ يَدَيَّ، ومِنْ خَلْفي، وَعن يَميني، وعن شِمالي، ومِن فَوْقِي، وأعُوذُ بِعَظَمَتِكَ أنْ أُغْتَالَ مِنْ تَحتي",

Daɗal e ndenka timmuɗi hino e ɗii du'aajo ɗoo woannde jeyaaɗo on e kala ɓaŋnge.

Ka ɓaŋngal ñawndiigu doktoraagal , tabitii e Nulaaɗo on (yoo his), tinndinooje mawɗe tedduɗe ndikkinayɗe sertuɗe, hiɗe ɓannginaa ka sunna maɓɓe, janntagol ɗe maa joopoo ɗe ɗoo juutay. Fensitannde mun hino waawaa ndaareede ka wallifannde "Zad Al Ma'ad", de ibn Al- Qayyim.

Darnde nayaɓere nden:

Wonnde ko waɗɗii kon e kala juulɗo, ko wata o siŋondir e nani-nani penaale, tawde yimɓe goo e fewndo oo saa'i ɗoo, hino hasii ka ɓe saakita kabaruuji ɗi sellaa, ɓe lollindinira ɗi hakkunde yimɓe ɓen kulol e taƴu-reedu e hoore fenaande. Haanaa ka juulɗo siŋondirta e sugu ɗin piiji, ɗum wona sabu gomɗinal makko e pellita e hoolorgol mo Alla ɗuytoo.

Darnde jowaɓere nden:

Wonnde masiibo yanoowo e juulɗo on, woni ko e cellal makko e sonna makko maa e ɓiɗɗo makko maa e jawdi makko ekn, si o jaɓɓitorike mo muñal e tamƴinaare, ɗum wonanay mo darja ka Alla.

Alla daali:

(Ma Men jaribo on huunde, immorde e kulol, e heege, e ɗuytagol jawle, e woŋkiiji, e dimɗe; wewlin muññiiɓe ɓen,

ɓen tawɓe si masiibo heɓiiɓe, ɓe wi'a: "Menen dey ko Alla jey men, pellet ko to Makko men ruttortoo".

Ɓen ɗon, hino e dow maɓɓe toraaje e yurmeende ummoraade ka Joomi maɓɓe, ko kamɓe ngoni feewuɓe ɓen).

Albaqarah: 155-157.

Allaahu Ta'aalaa On jarriboray jeyaaɗo Makko on nanugol wullitaango makko, e yankinaare makko, e toraare makko, e muñal makko e yarlitorgol mo ko Alla ñaawi kon e makko. Kanko Alla Seniiɗo On, O yi'ay jeyaaɓe Makko ɓen tuma O jippini e maɓɓe jarrabuyee musiiba ekw, himo anndi kadi ko gite ɗen wujjata ndaara e ko ɓe ɓerɗe ɗen suuɗata. O yoɓiray jeyaaɗo kala emmbere faandaare makko nden e annuyee makko on. Ko ɗum waɗi si goɗɗo jarriboraama nawnaare, maa waajibi (maayeele), maa ɗuytoreede jawdi, ekw, himo haani jortorde ɗum Alla, o jaɓɓora ɗum muñal e yarlagol, fii yo o maliroy mbarjaari muññiiɓe ɓen; mo daɗii e mun kadi, yo o hamdino o yetta Alla, fi o maliroy mbarjaari yettuɓe Alla ɓen.

Darnde jeegaɓere nden:

Wonnde ko ɓuri mawnde e musiiba, ko musiiba diina on, ko on ɓuri mawnude musiibaaji aduna e laakara; ko kanko woni haɗtirde hayrere ko keɓal alah e mu'un, e haɗeede nde tama'u alaa e mu'un. Si juulɗo on annditii ɗum tuma cellal makko ngal e jawdi makko ndin jarribaa, o hamdinoto tun o yetta Alla ko o hisiri kon ka diina makko bete kan.

Al-Bayhaqi fillike e geɓe gomɗinal fii Sharih Al Qadi (yo Alla hinno mo), wonnde o wi'i:

"Min mi heɓay musiiba, mi hamdinoo Alla e ɗum laaɓi nayi: Mi yettira Mo tawde wanaa musiiba ɓurɗo mawnude on, mi yettira Mo tawde o arsikii lam muññagol e ɗum, mi yettira Mo tawde O hawrindinii lam ruttitugol ko mi jortinoo e mbarjaari, mi yettira Mo kadi tawde O waɗaali ɗum e diina kan".

Miɗo toroo Alla nde O heftirta fii men ndenka Makko kan en denndaangal, O neeminira en haforal e aafiya ka diina men, e ka aduna men, e ka ɓeynguure men e ka jawle men; ko Kanko woni Nanoowo, Ɓadiiɗo, Jaabinoo On.

Islam and Covid 19 Info Falatia Language (Firus Korona) Wake Up World

 Appeal:

thank you for reading, being a Muslim it is must to spread saying of prophet (peace be upon him) to each and every one for which will be rewarded both in this world and life hereafter.

Islam & Covid 19 Info Falatia Language (Firus Korona) Wake Up World

(Click Herefor More Source.

Post a Comment

0 Comments