Islam & Covid 19 Tongan | ʻIsilami FokotuʻU Mo E Coronavirus

ʻIsilami FokotuʻU Mo E Covid 19 Tongan Language | Islam Pandemic & Coronavirus ʻA Mamani

ʻIsilami FokotuʻU Mo E Covid 19 Tongan Language Islam Pandemic & Coronavirus ʻA Mamani

ʻIsilami FokotuʻU Mo E Covid 19 Tongan Language | Islam Pandemic and Coronavirus ʻA Mamani

ʻIsilami fokotuʻu mo e Covid 19 Tongan Language Islam Pandemic & Coronavirus (ʻa hake ʻa mamani). ʻOku fakataumuʻa ʻa e fakamatala ke ne fakamaamangia ʻa e ngaahi tupuʻanga, tokangaʻi, faitoʻo, mahaki maluʻi.

"ʻI he huafa ʻo Allah ʻa e ʻaloʻofa"

"Ko e lahi ange hoʻo ʻilo fekauʻaki mo Allah Muhammad ʻIsilami fokotuʻu, ko e lahi ange ia hoʻo ʻofa ʻiate kinautolu"

Kole: ako ʻIsilami fokotuʻu ako mei hoʻo mataotao fakalotu mo e taukei fakalotu pe.

Siʻi tokotaha laukonga | Viewer: lau kakato ʻa e fakamatala pea vahevahe ia, kapau ʻoku ke maʻu ha fehalaaki/taipeʻi ʻa e fehalaaki ʻi he pou ko ʻeni, kataki ʻo fakaha mai ʻi he fakamatala/fetuʻutaki ki he fomu.

ʻIsilami FokotuʻU Mo E Covid 19 info Tongan Language Islam Pandemic & Coronavirus ʻA Mamani:

"Kapau ʻoku ke fanongo ki he ongoongo ʻo e kamata ʻa e mofi (mahaki fakaʻauha) ʻi ha feituʻu pau, ʻoua naʻa ke hu ki he feituʻu ko ia: pea kapau ʻe to ʻa e mofi ʻi ha feituʻu lolotonga hoʻo ʻi ai, ʻoua naʻa ke mavahe mei he feituʻu ko ia ke hao mei he mofi." (Al-Bukhari 6973)

Ko e Covid-19 ko ha mahaki ia ʻoku fakatupu ʻe he coronavirus, ʻo fakatatau ki he kautaha moʻui lelei ʻa mamani. Kuo ne uesia ʻa e meimei kotoa ʻo e mamani pea kuo ne mamatea ʻi he moʻui angamaheni ʻa e meimei tokotaha kotoa pe.

Ko e ngaahi fonua mo e ngaahi puleʻanga, naʻa mo e kakai naʻe fakatupulaki, kuo ʻikai ke nau lava ʻo tokangaʻi mo tokangaʻi lelei ʻa e pandemic ko ʻeni. ʻOku fakataumuʻa ʻa e fakamatala nounou ko ʻeni ke ne fakamaamangia ʻa e ngaahi tupuʻanga, tokangaʻi, faitoʻo, mo e maluʻi mei he mahaki ko ʻeni mei ha fakakaukau faka-ʻIsilami.

Ngaahi tupuʻanga ʻo e mahaki:

Medically lea, ʻoku ʻikai mahino pe ko e ha e mafola ʻa e coronavirus. ʻOku fakakaukau ia ke mafola atu ʻi ha fetuʻutaki fakatautaha vaofi. ʻE lava foki ke mafola kapau ʻe ala atu ha taha ki he vailasi pea ne toki ala ki hono ngutu, ihu pe mata.

Neongo pe ko e ha e ngaahi ʻuhinga fakafaitoʻo, ka ʻoku moʻoni ko e vailasi ko hano fakatupu ia ʻo Allah (ʻOtua). ʻOku hoko ia ʻi Heʻene ʻilo mo e fakangofua ʻo hange ko e Lau ʻa e Quran Maʻoniʻoni (6:59) ʻo pehe:

"Pea ʻoku ʻiate Ia ʻa e ngaahi kī ʻo e koloa ʻoku ʻikai lava ʻo ʻiloʻí – ʻoku ʻikai ʻilo ki ai ha taha ka ko Ia pē; pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi he fonuá mo e tahí, pea ʻoku ʻikai ha peesi ʻe taha ka ʻokú Ne ʻafioʻi ia, pe ko ha kēleni ʻi he fakapoʻuli ʻo e māmaní, pe ki ha meʻa lanumata pe mōmoa, ka (ʻoku kakato) ʻi ha tohi mahino."

Mahalo ko e vailasi ko ha tautea ia ki he talangataʻa ʻa Allah pe ko ha sivi meiate Ia maʻa e faʻahinga ʻo e tangata. Pe ko e fē pē ha meʻa ʻe hokó, ʻoku fie maʻu ʻe Allah ʻa e kakaí ke tafoki kiate Ia ʻi he fakatomalá (Tāwbah), ke tui kiate Ia, ke hū kiate Ia, pea taʻofi ʻa e faihalá, fakamoʻulaloaʻí, mo e fakatanga ʻi he māmaní. Ko e meʻa tofu pe ʻeni ʻoku lea ʻaki ʻe Allah ʻi he Quran (30:41):

"Kuo ha ʻa e kovi (angahala mo e talangataʻa ʻa Allah, mo e ala meʻa pehe) ʻi he fonua mo e tahi koeʻuhi ko e meʻa kuo maʻu ʻe he nima ʻo e tangata (ʻi he fakamoʻulaloa mo e ngaahi ngaue kovi, mo e ala meʻa pehe), koeʻuhi ke Allah ʻai ke nau ʻahiʻahiʻi ha konga ʻo e meʻa kuo nau fai, kae lava ke nau foki mai (ʻaki ʻenau fakatomala ki Allah, pea mo kole fakamolemole)."

"Covid-19 ko e fakatokanga mei Allah. Naʻá Ne fai ha meʻa angamaheni ʻaki (Sunnatullah), ʻi he kuo hilí, ʻi he taimi naʻá Ne fekauʻi atu ai ha palōfita ki ha faʻahinga kakai pea naʻe talangataʻa kiate ia ʻa e kakai ko iá, naʻá Ne ʻomi ha ngaahi faingataʻa kehekehe hangē ha ngaahi mahakí ko ha fakatokanga ki honau fakaʻauha fakaʻaufulí koeʻuhí ke nau talangofua ki honau palōfitá (Quran, 7:94-95)".
"Ko e Palōfita ko Muhammad (ke ʻiate ia ʻa e melinó) ko e fakamuimui taha ia ʻo e kau palōfita kotoa pē (ke ʻiate kinautolu kotoa ʻa e melinó). Ko e Palōfita ia maʻá e kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá" (Quran, 7:158; 34:28). ʻOku totonu ke fakakaukauʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangata ʻa e coronavirus ko ha fakatokanga mei allah pea tukulolo ki he popoaki naʻe ʻomi ʻe he Palofita ko Muhammad, ʻa ia "ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua ka ko Allah mo Muhammad ko ʻene talafekau (la Ilaha Illallah, Muhammadur Rasulullah)".

Tokangaʻi ʻo e mahaki:

Hange ko ia ʻoku tau ʻilo, ʻi he ʻa ʻo e Covid-19, kuo faleʻi kitautolu ʻe he kau toketa fakafaitoʻo, kau mataotao, mo e kau saienisi ke fakakolonitini ʻa e feituʻu ʻoku uesia, ʻa ia ʻoku fie maʻu ai ke ʻoua naʻa hu ki tuʻa ʻa e kakai ʻo e feituʻu ʻoku uesia pea kuo pau ke ʻoua naʻa nau hu ki ai.

Ko e taumuʻa kakato ke taʻofi ʻa e kakai ʻo e feituʻu naʻe uesia mei hono ʻave ʻo e vailasi pea ke fakaʻehiʻehi foki mei he feituʻu naʻe uesia ʻe he mahaki. ʻI he foungá ni, ʻe siʻisiʻi ai e tuʻunga ʻo e faingataʻá. Ko e meʻa tofu pe ʻeni naʻe ʻomi ʻe he Palofita ʻo e faʻahinga ʻo e tangata, Muhammad (ke ʻiate ia ʻa e melino), ʻi he taʻu ʻe 1400 tupu kuo hili. Naʻá Ne folofola:

Kapau ʻoku ke fanongo ki he ongoongo ʻo e kamata ʻa e mofi (fakaʻauha) ʻi ha feituʻu pau, ʻoua naʻa ke hu ki he feituʻu ko ia: pea kapau ʻe to ʻa e mofi ʻi ha feituʻu lolotonga hoʻo ʻi ai, ʻoua naʻa ke mavahe mei he feituʻu ko ia ke hao mei he mofi. (Al-Bukhari 6973)

ʻI he talangofua ki he faleʻi ko ʻeni, ili ma puha Khattab (Allah fiefia ʻiate ia), ko e Caliph hono ua ʻo ʻIsilami fokotuʻu, naʻe foki mai mei Sargh (ko ha feituʻu ofi ki Silia) ʻo ʻikai hu ki Silia ʻi he hoko ha mahaki fakaʻauha (Al-Bukhari 6973).

Faitoʻo ʻo e mahaki:

Faitoʻo fakafaitoʻo: ʻOku fakangofua ʻe he ʻIsilami fokotuʻu mo poupouʻi e faitoʻo fakafaitoʻo ʻo e ngaahi mahaki. Hangē ko ʻení, naʻe ʻeke ʻe hono kaungā-ngāué ki he Palōfitá (ke ʻiate ia ʻa e melinó) pe ʻoku totonu ke fai ha faitoʻo fakafaitoʻo ki ai. ʻI he meʻá ni, naʻá ne (ʻiate ia ʻa e melinó) naʻá ne tali ange:

Fakaʻaongaʻi ʻa e faitoʻo fakafaitoʻo, he kuo teʻeki ai ke Allah fai ha mahaki taʻe te ne fokotuʻu ha faitoʻo ki ai, tuku kehe pe ha mahaki ʻe taha, ʻa ia ko e taʻu motuʻa. (ʻApa Dawd 3855)

Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau fai ha faitoʻo mo ha faleʻi fakafaitoʻo naʻe fai ʻe he kau toketaá mo e kau mataotao fakafaitoʻo kehé.

Faitoʻo fakalaumālié:

Ko e mahaki mo e faitoʻo ʻoku fakatou mei Allah (Quran, 26:89). Ko ia ai, kuo pau ke tau kole allah ke fakamoʻui ʻi he lotu (Salah) mo e faʻa kataki ʻo hange ko e Quran (2:153) ʻo tataki kitautolu:

ʻA kimoutolu kuo tuí, fekumi ki ha tokoni ʻi he faʻa kātaki mo e lotu. Ko hono moʻoni, ʻoku Allah ʻa e mahaki.

ʻOku totonu ke lau ʻe he tokotaha puke ʻa e ongo vahe fakaʻosi ʻo e Quran (Surah Al-Falaq mo Surah Al-Aka) pea angi ʻa e sino. ʻI he fehokotaki ko ʻeni, ko e faʻe ʻa e kakai tui (uaifi ʻo e palofita), ʿĀishah (Allah fiefia mo ia), narrates "lolotonga e puke fakatuʻutamaki ʻa e Palofita, naʻa ne faʻa lau maʻuloto ʻa e muʿawwadhatain (Sūrah Al-Falaq mo Sūrah Al-Nāās) pea angi ʻene manava ki hono sino. ʻI he taimi naʻá ne puke ai iá, naʻá ku faʻa lau maʻuloto e ongo sūrahs ko iá ʻo puhi ʻeku mānavá pea ʻai ke ne fakafekauʻaki hono sinó ʻaki hono nima ʻoʻoná ki hono ngaahi tāpuakí" (Al-Bukhari 5735). ʻIkai ngata ai, ʻoku totonu ke tau fai ʻa e ʻofa faka-Kalaisi ʻi heʻene ʻomi ʻa e ongoʻi fiemalie mo toʻo ʻa e ngaahi faingataʻa (Quran, 92:5-7). 

Maluʻi mei he mahakí:

ʻOku totonu ke tau fakamamaʻo mei he niʻihi kehe ʻi he lahi taha ʻe lava pea lotu, tautautefito ki he tufakanga tuʻo nima Salah, pea lau ʻa e duʻa ko ʻeni (kole) kiaLlah: 

Allahumma Inni A’udhu Bika Minal- Barasi Wal-Jununi Wal-Judhami, Min Sayy’il-Asqaam

ʻUhinga: "ʻE Allah, ʻoku ou kumi hufanga ʻi ho kilia, madness, elephantiasis, mo e ngaahi mahaki kovi" (ʻApa Dawud 1554). 

ʻOku totonu foki ke tau lau ʻa e Quran koeʻuhi he kuo hanga ʻe Allah ʻo faitoʻo ʻa e ngaahi mahaki kehekehe kotoa pe (fakaesino, fakaʻatamai pe fakalaumalie) ʻi he Quran (Quran, 17:82). 

Ke fakaʻosi, ʻoku totonu ke tau fakatou toʻo ʻa e founga fakafaitoʻo mo fakalaumalie ki hono faitoʻo mo maluʻi mei he Covid-19. ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻo hange ko e ngaahi fakatupu kehe kotoa pe, ʻoku tau fie maʻu ʻa e tokoni ʻa Allah ʻi he tukunga kotoa pe (Quran, 55:29).
Tangi:

Fakamalo atu ʻi hoʻo lau, ko e kau Mosilemi kuo pau ke fakamafola ʻa e lea ʻa e palofita (ke ʻiate ia ʻa e melino) ki he tokotaha kotoa pe ʻe fakapaleʻi ʻi he mamani mo e moʻui ʻamui ange.

Lau ʻi he lea faka-Pilitāniá: (Lomiʻi heni).

Post a Comment

0 Comments